Nadolazeći politički ishodi ponovno će testirati otpornost. Globalni rast dosegao je najnižu razinu u prvoj polovici godine, ali globalni proizvodni sektor još uvijek ima višak ponude, s niskom potražnjom posebno u eurozoni. Rizici recesije i dalje postoje u eurozoni i rastu u SAD-u kako tržište rada omekšava. Sveukupno, očekujemo rast globalnog BDP-a od +2,8% u 2024. i 2025., uz usporavanje rasta na +1,7% u SAD-u i postizanje potencijala u eurozoni na +1,4% u 2025. Kina će nastaviti upravljati svojim usporavanjem rasta (+4,3 % u 2025.). Rizici su i dalje okrenuti prema dolje s obzirom na povećanu neizvjesnost u superizbornoj godini i tekuće globalne sukobe. Naš negativni scenarij (fiskalni pad i rastući geopolitički rizici) značio bi -1,5 pp niži globalni rast i +1 pp višu inflaciju, što bi kamatne stope duže držalo višima.
Centralne banke su odgodile ili usporile svoje cikluse ublažavanja zbog inflacije. Ciljevi inflacije vjerojatno će biti postignuti početkom 2025. godine, šest mjeseci kasnije nego što se prvotno očekivalo. Globalno, inflacija bi trebala doseći 3,9% u 2025. godini nakon 5,6% u 2024. godini, s SAD-om na 2% i Eurozonom na 2,1%, dok Kina izlazi iz deflacije (+1,5%). Prvi rez kamata Feda odgođen je do prosinca, nakon čega slijedi pet rezova kamata u 2025. godini (na 4%). ECB će još jednom smanjiti u rujnu, ali će pričekati Feda prije nastavka ciklusa ublažavanja u 2025. s još četiri rezanja (na 2,5%). Centralne banke u zemljama u razvoju će ostati u opreznom ciklusu ublažavanja dok odgoda Feda zaustavlja optimizam.
Fiskalni impuls samo je umjereno negativan u velikim naprednim gospodarstvima, a daljnji napori na fiskalnoj konsolidaciji bit će odgođeni nakon izbora. U Europi će sve oči biti uprte u put prilagodbe sedam zemalja koje nisu usklađene s novouvedenim fiskalnim pravilima (Francuska, Italija, Belgija, Poljska, Rumunjska, Mađarska). Smanjenje omjera javnog duga zahtijeva primarne viškove >1,5% BDP-a u prosjeku (naspram deficita od >-3% na kraju 2023.).
Izlazak globalne trgovine iz recesije podržat će oživljavanje investicijskog ciklusa u 2025. Ublažavanje financijskih i monetarnih uvjeta ubrzat će se, ali će tvrtke i dalje čekati kako bi donijeli velike investicijske odluke, posebice zbog porasti geo-političke neizvjesnosti. Povratak europskog potrošača ostaje stidljiv jer neizvjesnost sprječava ambiciozne obrasce potrošnje i nastavlja se hraniti višim stopama štednje.
Zemlje u razvoju imaju koristi od diverzifikacije lanca opskrbe. Troškovna konkurentnost poboljšana je gotovo posvuda od 2015. godine, osim u srednjoj i istočnoj Europi. Jugoistočna Azija se čini posebno dobro pozicioniranom za privlačenje investicija. Otporni domaći zahtjevi podržat će rast BDP-a u svim regijama do 2025. godine, iako će ostati ispod razina prije kriza.
Tržišta nastavljaju napredovati. Globalna tržišta dionica dobro se kreću zbog snažne otpornosti dohodaka i srednjoročnih trendova poput AI i reshoringa. Unatoč visokim američkim procjenama vrijednosti dionica, očekujemo dvoznamenkaste povrate u 2024. godini ako se politički preokret nastavi i dohodci ostanu otporni. Postupni pomaci u politici vjerojatno će smanjiti dugoročne prinose, s mogućom potražnjom za sigurnim utočištem njemačkih obveznica. U SAD-u, veliki fiskalni deficiti mogu zadržati dugoročne prinose visokim duže vrijeme. Potražnja za korporativnim kreditima ostaje snažna, s atraktivnim prinosima unatoč uskim razlikama. Korporativne razlike trebaju ostati stabilne zbog otpornosti dohodaka i upravljivih mjernih podataka duga. Očekujemo da će se procjene komercijalnih nekretnina (CRE) u SAD-u stabilizirati 2024. godine sa početkom ciklusa ublažavanja. Međutim, uredi u SAD-u i dalje se suočavaju s strukturnim vjetrom. Stope nezaposlenosti dosegle su rekordne visine usred slabe potražnje, a aktivnost ulaganja ostaje anemična unatoč značajnim korekcijama u cijenama transakcija i neki gubitci procjena još nisu internalizirani od strane sudionika na tržištu.
Cijelu studiju na engleskom jeziku možete preuzeti ovdje.
