Zašto tvrtke moraju naučiti uspijevati u svijetu trajne neizvjesnosti – gostujući komentar Michaela Kolba, glavnog izvršnog direktora ACREDIA Grupe
Stabilnost se dugo smatrala jednom od temeljnih pretpostavki gospodarskog djelovanja. Tvrtke su mogle planirati razvoj tržišta, optimizirati opskrbne lance i računati isplativost ulaganja tijekom višegodišnjeg razdoblja. Krize su se uglavnom promatrale kao privremeni poremećaji u sustavu koji u osnovi dobro funkcionira.
Ta su vremena završila.
Danas neizvjesnost više nije iznimka, već nova stvarnost. Geopolitički sukobi, nove trgovinske prepreke, rast insolventnosti, tehnološke promjene i nestabilni opskrbni lanci mijenjaju gospodarske uvjete brzinom s kojom se mnoge tvrtke dosad nisu susrele. Ključno pitanje stoga više nije kada će se stabilnost vratiti, već kako tvrtke mogu ostati uspješne u uvjetima trajne neizvjesnosti.
Geopolitika je postala gospodarski čimbenik
Političke odluke danas izravno utječu na poslovne modele, prodajna tržišta i opskrbne lance. Nove carine, sankcije ili regionalni sukobi često u vrlo kratkom roku utječu na troškove, dostupnost robe i investicijske odluke.
Time se mijenja i uloga upravljanja rizicima. Tvrtke u svoje strateške odluke moraju u većoj mjeri uključiti politička kretanja, globalne trgovinske tokove i međunarodne međuovisnosti. Geopolitika više nije sporedna tema, već jedan od ključnih čimbenika konkurentnosti.
Opskrbni lanci postaju lanci rizika
Mnoge su tvrtke na iskustva iz prethodnih godina odgovorile jačanjem otpornosti svojih opskrbnih lanaca. Diverzificiraju dobavljače, povećavaju zalihe i regionaliziraju izvore nabave.
Međutim, često se zanemaruje da najveći rizici nisu povezani s protokom robe, već s financijskim međuovisnostima unutar lanca vrijednosti. Neplaćanje obveza, stečaj ili problemi s likvidnošću ključnog partnera mogu se vrlo brzo odraziti i na druge tvrtke.
Opskrbni lanci stoga već odavno nisu samo logističke mreže. Oni su sustavi financijskih rizika. Tvrtke koje te rizike mogu pravodobno prepoznati i njima učinkovito upravljati stječu odlučujuću konkurentsku prednost.
Budućnost Europe ovisi o umjetnoj inteligenciji i podacima
Istodobno, umjetna inteligencija iz temelja mijenja globalno konkurentsko okruženje. Aktualni procvat umjetne inteligencije mnogo je više od tehnološkog trenda. On utječe na stvaranje vrijednosti, ulaganja i odnose gospodarske moći.
Dok Sjedinjene Američke Države dominiraju tržištem digitalnih platformi, a Azija kontrolira ključna područja tehnološke infrastrukture, Europa riskira stvaranje novih ovisnosti u važnim područjima budućeg razvoja. To nadilazi područje softvera te obuhvaća podatke, podatkovne centre, poluvodiče, opskrbu energijom i digitalnu infrastrukturu.
Europa ima snažne tvrtke, izvrsnu znanstveno-istraživačku bazu i visoko kvalificiranu radnu snagu. Međutim, ključno će biti inovacije brže pretvarati u gospodarsku snagu te dosljednije raditi na ostvarivanju tehnološke suverenosti.
Nova valuta zove se otpornost
Ideja da će svijet ponovno postati predvidljiv kao prije deset ili petnaest godina samo je iluzija. Tvrtke će se i dalje morati snalaziti u okolnostima geopolitičkih napetosti, gospodarskih previranja i tehnoloških poremećaja.
Uspješne će biti one koje pravodobno prepoznaju rizike, donose utemeljene odluke i sustavno jačaju svoju otpornost. Otpornost tako postaje jedan od najvažnijih čimbenika konkurentnosti našeg vremena.
Iluzija stabilnosti je završila. Prilika za održiv uspjeh i dalje postoji – za one tvrtke koje su se spremne prilagoditi novoj stvarnosti.
Michael Kolb
član Uprave ACREDIA Grupe