- Solarna energija nastavlja rasti: proizvodnja električne energije iz solarnih izvora u Hrvatskoj značajno će porasti u 2026.
- AI postaje novi pokretač potražnje za električnom energijom: podatkovni centri stvaraju novu, dugoročnu potražnju
- Elektroenergetske mreže i sustavi za pohranu postaju usko grlo: veći udio obnovljivih izvora zahtijeva učinkovitiju infrastrukturu
- Rast donosi i rizike: ovisnost Europe o ključnim kineskim tehnologijama i dalje predstavlja strateški izazov
Zagreb, 3. rujna 2026 – Sve veća potrošnja energije povezana s umjetnom inteligencijom (AI) mogla bi snažno potaknuti rast europske elektroenergetske industrije. Prije svega, širenje visokoučinkovitih podatkovnih centara namijenjenih AI sustavima stvara novu i trajno visoku potražnju za električnom energijom, čime dodatno raste i potreba za energijom iz obnovljivih izvora. Za energetsku industriju pritom se otvaraju nove poslovne prilike, ali istodobno su potrebna velika ulaganja u elektroenergetske mreže, sustave za pohranu energije i digitalnu infrastrukturu.
Ipak, poslovno okruženje i dalje je zahtjevno. Promjenjive cijene električne energije i geopolitički sukobi nastavljaju stvarati neizvjesnost. Iako energija vjetra i sunca smanjuje ovisnost Europe o uvozu fosilnih energenata, Europa je i dalje u velikoj mjeri ovisna o Kini kada je riječ o ključnim tehnologijama potrebnima za energetsku tranziciju. Pokazuje to aktualno sektorsko izvješće „Energy & Solar“ koje su pripremili ACREDIA i Allianz Trade.
Solarna energija u Hrvatskoj sve više dobiva na važnosti
I Hrvatska bilježi snažan rast proizvodnje solarne energije. To je posebno vidljivo iz aktualnih podataka o proizvodnji: u svibnju 2026. hrvatske solarne elektrane proizvele su 201 GWh električne energije, u usporedbi sa 122 GWh u svibnju 2025. U lipnju 2026. proizvedeno je 195 GWh, nakon 176 GWh u istom mjesecu prošle godine.
Fotonaponska energija tako zauzima sve važnije mjesto u hrvatskom energetskom miksu te nadopunjuje tradicionalno značajnu proizvodnju električne energije iz hidroelektrana i vjetroelektrana.
„Rast solarne energije pokazuje potencijal obnovljivih izvora energije, osobito u jugoistočnoj Europi“, ističe Michael Kolb, predsjednik Uprave ACREDIA-e. „Veća domaća proizvodnja energije jača sigurnost opskrbe, a istodobno smanjuje ovisnost o uvozu fosilnih energenata i osjetljivost na promjene cijena na međunarodnim tržištima.“
Umjetna inteligencija postaje novi veliki potrošač električne energije
Razvoj europske infrastrukture za umjetnu inteligenciju dodatno će potaknuti potražnju. Podatkovni centri namijenjeni AI sustavima imaju iznimno velike energetske potrebe i zahtijevaju stabilnu opskrbu električnom energijom 24 sata dnevno. Za opskrbljivače električnom energijom to znači stvaranje nove, stabilne industrijske potrošnje, ali i poslovne prilike kroz dugoročne ugovore o otkupu električne energije te dodatne aktivnosti povezane s elektroenergetskim mrežama i sustavima za pohranu.
„AI procvat istodobno je i energetski procvat. Za energetske kompanije nastaje nova, dugoročna potražnja koja donosi značajne prilike za rast“, kaže Kolb. „Za Europu i njezine regije sigurna i učinkovita opskrba energijom zato će postati još važniji čimbenik konkurentnosti i privlačnosti pojedinih lokacija.“
Infrastruktura mora pratiti rast proizvodnje
Kako bi energetska industrija u potpunosti iskoristila prednosti dodatne potražnje, bit će potrebna znatna ulaganja. Elektroenergetske mreže, kapaciteti za pohranu energije i digitalna infrastruktura moraju držati korak s rastom potrošnje i sve većom proizvodnjom iz obnovljivih izvora.
Kretanja u Hrvatskoj dobro ilustriraju tu dinamiku. Dok su solarne elektrane u svibnju 2025. proizvele 122 GWh električne energije, samo godinu dana poslije proizvodnja je dosegnula 201 GWh. S rastom proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora raste i važnost elektroenergetskih mreža, sustava za pohranu te fleksibilnijeg upravljanja potrošnjom.
„Europa se sve češće ne suočava s problemom nedovoljne proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, već s izazovom kako tu energiju dovesti na pravo mjesto u pravo vrijeme“, ističe Kolb. „Dok god mreže i sustavi za pohranu nisu dovoljno razvijeni, dio proizvedene energije neće se moći optimalno iskoristiti s gospodarskog aspekta.“
Solarna energija nastavlja snažno rasti na globalnoj razini
Dugoročni izgledi za solarnu energiju i dalje su vrlo pozitivni. Prema procjenama Allianz Tradea, njezin udio u globalnoj potrošnji energije mogao bi se do 2050. gotovo učetverostručiti i dosegnuti oko 30 posto. Osim energetske tranzicije, potražnju dodatno potiču sve veća elektrifikacija i rast energetskih potreba povezanih s primjenom umjetne inteligencije.
„Solarna energija imat će znatno važniju ulogu u globalnoj opskrbi energijom. Elektrifikacija i umjetna inteligencija nastavit će povećavati potražnju za električnom energijom, a značajan dio te dodatne potražnje morat će se zadovoljiti upravo solarnom energijom“, kaže Kolb.
Ovisnost Europe o Kini i dalje predstavlja rizik
Dok obnovljivi izvori energije smanjuju ovisnost Europe o uvozu fosilnih energenata, istodobno se pojavljuje drugi strateški rizik. Solarni moduli, baterije, sustavi za pohranu energije i brojne važne komponente i dalje najvećim dijelom dolaze iz kineske proizvodnje. U uvjetima sve izraženijeg protekcionizma i geopolitičkih napetosti, sigurni i diversificirani opskrbni lanci stoga postaju sve važniji.
„Europa si u energetskoj tranziciji ne može dopustiti da jednu ovisnost zamijeni drugom“, zaključuje Kolb. „Širenje kapaciteta obnovljivih izvora energije i osiguravanje stabilnih opskrbnih lanaca moraju ići zajedno. Ključno će biti koliko brzo Europa može smanjiti tehnološku ovisnost i ukloniti uska grla u opskrbi kritičnim komponentama.“
Za više informacija kontaktirajte:
Ines Madunić, Dialog komunikacije
e-mail: ines.madunic@dialog-komunikacije.hr
tel.: +385 (0)91 2257 113
O ACREDIA GRUPI:
ACREDIA je vodeće austrijsko društvo za kreditno osiguranje specijalizirano za zaštitu naplate potraživanja sa sjedištem u Beču, dio globalne mreže Allianz Trade. S ukupnim osiguranim potraživanjima većim od 35,7 milijardi eura, ACREDIA pouzdano štiti domaće i međunarodne tvrtke od rizika neplaćanja. Dioničari društva su Oesterreichische Kontrollbank AG i Allianz Trade, svjetski lider u kreditnom osiguranju trgovine. U 2024. godini, grupa ACREDIA ostvarila je prihod od 88,3 milijuna eura. Kao sudionik Global Compacta Ujedinjenih naroda, ACREDIA je dobrovoljno preuzela obvezu usklađivanja svoje strategije i poslovanja s univerzalnim načelima o ljudskim pravima, radu, zaštiti okoliša i borbi protiv korupcije te poduzima aktivnosti koje doprinose ostvarivanju šireg društvenog dobra.
Više informacija: www.acredia.at/hr
