Uoči odlučujućih izbora od 6. do 9. lipnja, šesto izdanje naše ankete Allianz Pulse pokazuje da su mišljenja o EU-u duboko podijeljena. Anketirali smo 6.000 ljudi u velikim članicama Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Poljskoj, kao i u Austriji, o njihovim stajalištima o političkim i ekonomskim pitanjima te njihovim perspektivama za budućnost. Utvrdili smo da su samo Španjolci (neto postotak: +25,8 %) i Austrijanci (+21,5 %) izrazili pozitivno mišljenje što su dio EU-a. U Njemačkoj (koja je nekad bila “pro-europska”), Italiji i Austriji mišljenja su gotovo ravnomjerno podijeljena, dok su francuski ispitanici i dalje odlučno “anti-europski” (-22,3 %).
Inflacija i troškovi života, radna mjesta i gospodarstvo te zdravstvena skrb su najvažnije brige. Najvažnija tema je gospodarski rast (50,5 % ukupnog uzorka); u svim zemljama osim Austrije to je na prvom mjestu. Većina ispitanika pesimistična je u vezi s gospodarstvom, iako u različitim stupnjevima. Dok Francuzi (neto postotak: -45 %) i sada i Nijemci (-32,3 %) vrlo pesimistično procjenjuju trenutnu gospodarsku situaciju, poljski ispitanici su znatno optimističniji, iako i dalje dominiraju pesimisti (-2,8 %). U Italiji se raspoloženje poboljšalo zbog bolje gospodarske situacije u posljednjih nekoliko godina, iako je i dalje prilično mračno (-17,6 %). Drugo najvažnije pitanje je nejednakost (37,4 %), slijedi obrazovni sustav (33,5 %). Zelena transformacija još uvijek nije bitna za većinu ispitanika (20,2 %), a ni druga omiljena tema u Bruxellesu – zajedničko zaduživanje – nije privukla interes ispitanika: samo 16,5 % smatraju da je važno.
Zeleni ciljevi EU-a i dalje su kontroverzni. Gotovo je jednako ispitanika koji smatraju da nisu dovoljno ambiciozni (20,0 %) koliko i onih koji misle suprotno (26,3 %). Njih 25,8 % slaže se s ciljevima, ali 17,8 % ih odbacuje kao nepraktične ili “besmisao” (a 10,4 % nije upoznato). Osim toga, “anti-zelena” struja među starijim ispitanicima raste. Time se jaz među generacijama po ovom pitanju povećao.
Također primjećujemo da je polarizacija u Europi različito izražena. U Njemačkoj i Austriji, 81 % ispitanika izjavilo je da se nalaze u sredini političkog spektra (centar, centar-desno i centar-lijevo). U Italiji (67 %), Poljskoj (62 %) i Španjolskoj (57 %) ispitanici koji se identificiraju s centrom manje su brojni, a u Francuskoj je udio s samo 49 % najmanji.
Kada je riječ o odlučivanju u sve više podijeljenom svjetskom poretku, postoji opći konsenzus: ideja o suverenoj i otvorenoj Europi. Manje od 30 % ispitanika smatra da bi se EU trebala pridružiti nekom od rastućih blokova, pri čemu je 20,4 % za SAD, a 7,9 % za Kinu. Pretežita većina zagovara očuvanje statusa quo-a – ili čak stvaranje Europe kao “treće” neovisne sile koja održava jednakopravnu udaljenost od Kine i SAD-a.
Osim geopolitike, europski ispitanici su također zabrinuti zbog toga da će generativna umjetna inteligencija pojačati nejednakosti. Masovna primjena generativne umjetne inteligencije imat će nedvojbeno posljedice na gospodarstvo, radna mjesta i naš osobni život. Što je niži prihod ispitanika, to je vjerojatnije da će smatrati potencijalne posljedice negativnima. Mlađi ispitanici također su češće smatrali KI prijetnjom za poslove.
Unatoč neslaganju i zabrinutostima, Europa još nije izgubljena. Većina ispitanika može se složiti oko “jednostavnog” cilja: gospodarskog rasta. Ako sljedeća Europska komisija sluša i usmjerava svoje različite inicijative i programe na rast, mogla bi biti prilično uspješna i pritom poboljšati sliku EU-a.
Cijelu studiju na engleskom jeziku možete preuzeti ovdje.
