Uo\u010di odlu\u010duju\u0107ih izbora od 6. do 9. lipnja, \u0161esto izdanje na\u0161e ankete Allianz Pulse pokazuje da su mi\u0161ljenja o EU-u duboko podijeljena. Anketirali smo 6.000 ljudi u velikim \u010dlanicama Njema\u010dkoj, Francuskoj, Italiji, \u0160panjolskoj i Poljskoj, kao i u Austriji, o njihovim stajali\u0161tima o politi\u010dkim i ekonomskim pitanjima te njihovim perspektivama za budu\u0107nost. Utvrdili smo da su samo \u0160panjolci (neto postotak: +25,8 %) i Austrijanci (+21,5 %) izrazili pozitivno mi\u0161ljenje \u0161to su dio EU-a. U Njema\u010dkoj (koja je nekad bila “pro-europska”), Italiji i Austriji mi\u0161ljenja su gotovo ravnomjerno podijeljena, dok su francuski ispitanici i dalje odlu\u010dno “anti-europski” (-22,3 %).<\/p>\n
Inflacija i tro\u0161kovi \u017eivota, radna mjesta i gospodarstvo te zdravstvena skrb su najva\u017enije brige. Najva\u017enija tema je gospodarski rast (50,5 % ukupnog uzorka); u svim zemljama osim Austrije to je na prvom mjestu. Ve\u0107ina ispitanika pesimisti\u010dna je u vezi s gospodarstvom, iako u razli\u010ditim stupnjevima. Dok Francuzi (neto postotak: -45 %) i sada i Nijemci (-32,3 %) vrlo pesimisti\u010dno procjenjuju trenutnu gospodarsku situaciju, poljski ispitanici su znatno optimisti\u010dniji, iako i dalje dominiraju pesimisti (-2,8 %). U Italiji se raspolo\u017eenje pobolj\u0161alo zbog bolje gospodarske situacije u posljednjih nekoliko godina, iako je i dalje prili\u010dno mra\u010dno (-17,6 %). Drugo najva\u017enije pitanje je nejednakost (37,4 %), slijedi obrazovni sustav (33,5 %). Zelena transformacija jo\u0161 uvijek nije bitna za ve\u0107inu ispitanika (20,2 %), a ni druga omiljena tema u Bruxellesu – zajedni\u010dko zadu\u017eivanje – nije privukla interes ispitanika: samo 16,5 % smatraju da je va\u017eno.<\/p>\n
Zeleni ciljevi EU-a i dalje su kontroverzni. Gotovo je jednako ispitanika koji smatraju da nisu dovoljno ambiciozni (20,0 %) koliko i onih koji misle suprotno (26,3 %). Njih 25,8 % sla\u017ee se s ciljevima, ali 17,8 % ih odbacuje kao neprakti\u010dne ili “besmisao” (a 10,4 % nije upoznato). Osim toga, “anti-zelena” struja me\u0111u starijim ispitanicima raste. Time se jaz me\u0111u generacijama po ovom pitanju pove\u0107ao.<\/p>\n
Tako\u0111er primje\u0107ujemo da je polarizacija u Europi razli\u010dito izra\u017eena. U Njema\u010dkoj i Austriji, 81 % ispitanika izjavilo je da se nalaze u sredini politi\u010dkog spektra (centar, centar-desno i centar-lijevo). U Italiji (67 %), Poljskoj (62 %) i \u0160panjolskoj (57 %) ispitanici koji se identificiraju s centrom manje su brojni, a u Francuskoj je udio s samo 49 % najmanji.<\/p>\n
Kada je rije\u010d o odlu\u010divanju u sve vi\u0161e podijeljenom svjetskom poretku, postoji op\u0107i konsenzus: ideja o suverenoj i otvorenoj Europi. Manje od 30 % ispitanika smatra da bi se EU trebala pridru\u017eiti nekom od rastu\u0107ih blokova, pri \u010demu je 20,4 % za SAD, a 7,9 % za Kinu. Prete\u017eita ve\u0107ina zagovara o\u010duvanje statusa quo-a – ili \u010dak stvaranje Europe kao “tre\u0107e” neovisne sile koja odr\u017eava jednakopravnu udaljenost od Kine i SAD-a.<\/p>\n
Osim geopolitike, europski ispitanici su tako\u0111er zabrinuti zbog toga da \u0107e generativna umjetna inteligencija poja\u010dati nejednakosti. Masovna primjena generativne umjetne inteligencije imat \u0107e nedvojbeno posljedice na gospodarstvo, radna mjesta i na\u0161 osobni \u017eivot. \u0160to je ni\u017ei prihod ispitanika, to je vjerojatnije da \u0107e smatrati potencijalne posljedice negativnima. Mla\u0111i ispitanici tako\u0111er su \u010de\u0161\u0107e smatrali KI prijetnjom za poslove.<\/p>\n
Unato\u010d neslaganju i zabrinutostima, Europa jo\u0161 nije izgubljena. Ve\u0107ina ispitanika mo\u017ee se slo\u017eiti oko “jednostavnog” cilja: gospodarskog rasta. Ako sljede\u0107a Europska komisija slu\u0161a i usmjerava svoje razli\u010dite inicijative i programe na rast, mogla bi biti prili\u010dno uspje\u0161na i pritom pobolj\u0161ati sliku EU-a.<\/p>\n