Polovica dr\u017eava u Europi ve\u0107 u prvom polugodi\u0161tu 2022. zabilje\u017eila je dvoznamenkasto pove\u0107anje broja insolventnih poduze\u0107a, a do kraja godine o\u010dekuje se globalni porast od 10 posto u odnosu na prethodnu godinu<\/p>\n
Bankroti dru\u0161tava: Promjena trenda u Europi, u Hrvatskoj se u 2023. godini o\u010dekuje porast od 10 %<\/strong><\/p>\n Be\u010d, 27. listopada 2022. g. <\/strong>\u2013 Velik inflacijski pritisak, restriktivna monetarna politika i poreme\u0107aji u opskrbnim lancima sve vi\u0161e ugro\u017eavaju profitabilnost i nov\u010dane tokove poduze\u0107a. Mnoge vlade poku\u0161avaju situaciju staviti pod kontrolu uvo\u0111enjem poreznih mjera. Dostatnost tih mjera prije svega ovisi o energetskoj krizi i s njom povezanim razvojem recesije. Acredia, vode\u0107e dru\u0161tvo za osiguranje kredita u Austriji, zajedno s grupacijom Allianz Trade* analiziralo je tisu\u0107e makrofinancijskih podataka i izradilo predvi\u0111anje zbivanja u podru\u010dju insolventnosti diljem svijeta.<\/p>\n Europa: u 2023. g. o\u010dekuje se dvoznamenkasti rast, tako\u0111er i u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n Europa \u0107e se u naredne dvije godine morati pripremiti na sve ve\u0107i broj insolventnosti. Nagli se porast osobito o\u010dekuje u Francuskoj (2022.: +46 %; 2023.: +29 %), Velikoj Britaniji (+51 %; +10 %), Njema\u010dkoj (+5 %; +17 %) i Italiji (-6 %; +36 %). Sna\u017eno su pogo\u0111ene gospodarske grane poput gra\u0111evinarstva, trgovine i logistike. Pritom ponajprije stradavaju manja poduze\u0107a za koje je pogubna inflacija, velika povi\u0161enja energetskih tro\u0161kova i rast pla\u0107a.<\/p>\n Sli\u010dna je i situacija u Hrvatskoj. Nakon kratkog pada na po\u010detku pandemije broj dru\u0161tava koja su bankrotirala u 2021. g. porastao je za 30,7 posto. I ove \u0107e godine do\u0107i do porasta. Do kraja rujna 2022. godine 4143 poduze\u0107a bila su prisiljena proglasiti insolventnost**. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine to ozna\u010dava porast od 6 posto.<\/p>\n \u201eDo kraja godine u Hrvatskoj o\u010dekujemo da \u0107e oko 5300 poduze\u0107a proglasiti insolventnost. U usporedbi s 2021. godinom, to ozna\u010dava rast od 6,5 posto\u201d, ka\u017ee Gudrun Meierschitz, \u010dlanica uprave dru\u0161tva Acredia. \u201eI u 2023. godini predvi\u0111amo dodatan rast, a trenuta\u010dno se predvi\u0111a da \u0107e on iznositi 10 posto. \u201d<\/p>\n Po prvi put nakon dvije godine ponovni porast broja insolventnih dru\u0161tava diljem svijeta<\/strong><\/p>\n U analizi je procijenjeno da \u0107e broj bankrota dru\u0161tava diljem svijeta porasti u 2022. godini (za 10 %), ali i u 2023. godini (za 19 %). Nakon dvije godine tijekom kojih se taj broj smanjivao, to ozna\u010dava promjenu trenda. Do kraja 2023. godine zbivanja u podru\u010dju insolventnosti diljem svijeta mogla bi se vratiti na razinu na kojoj su bila prije pandemije (+2 %).<\/p>\n \u201ePromjena trenda ve\u0107 je zapo\u010dela u cijelom svijetu. Polovica svih dr\u017eava koje smo analizirali u prvom je polugodi\u0161tu 2022. godine zabilje\u017eila dvoznamenkasti porast insolventnosti poduze\u0107a\u201d, rezimira Meierschitz razvoj situacije. \u201eSljede\u0107e se godine o\u010dekuje porast \u010dak i u dr\u017eavama u kojima je broj insolventnih poduze\u0107a trenuta\u010dno jo\u0161 uvijek nizak, npr. u SAD-u, Kini, Njema\u010dkoj, Italiji i Brazilu.\u201d<\/p>\n Dr\u017eavne potpore mogle bi pridonijeti obuzdavanju dinamike insolventnosti<\/strong><\/p>\n Ako energetska kriza dovede do ja\u010de recesije u Europi, radi obuzdavanja porasta insolventnosti vjerojatno \u0107e se sve vi\u0161e uvoditi dr\u017eavne potpore. Na temelju postoje\u0107ih potpora \u010diji je cilj usporiti dinamiku insolventnosti, porast bankrota dru\u0161tava na najve\u0107im europskih tr\u017ei\u0161tima tijekom 2022. i 2023. g. mogao bi se smanjiti za 10 baznih bodova.<\/p>\n\n