U 25 godina od osnivanja eura, ekonomski jaz izme\u0111u SAD-a i eurozone gotovo se utrostru\u010dio.<\/p>\n
U 25 godina od osnivanja eura, ekonomski jaz izme\u0111u SAD-a i eurozone gotovo se utrostru\u010dio.<\/strong> Od uvo\u0111enja eura 1999. godine, ameri\u010dko gospodarstvo bilo je 11% ve\u0107e od europskog, gledano po paritetu kupovne mo\u0107i; od tada se taj razmak pove\u0107ao na 30%. \u010cak i kad se uspore\u0111uju po kapitalu, SAD je daleko ispred Europe: 2022. godine, prosje\u010dni Amerikanac imao je stvarni prihod koji je po paritetu kupovne mo\u0107i bio 35% ve\u0107i od prosje\u010dnog Europljanina – kratko prije financijske krize 2008. godine taj je broj iznosio 27%.<\/p>\n Neke od pokreta\u010dkih snaga dominacije SAD-a njihove su strukturne privilegije:<\/strong> ni\u017ei tro\u0161kovi financiranja za dr\u017eavu (u odnosu na rast), ni\u017ei energetski tro\u0161kovi, znatna prednost u tehnolo\u0161kom sektoru i bolja demografija. Zahvaljuju\u0107i velikom i likvidnom tr\u017ei\u0161tu dr\u017eavnih obveznica, vlada SAD-a mo\u017ee se izvu\u0107i iz recesija i izbje\u0107i negativne posljedice, dok zemlje eurozone, suo\u010dene s rizicima bankrota dr\u017eave i promjenom valute, imaju znatno manje financijskog manevarskog prostora. Tako\u0111er, cijene elektri\u010dne energije u SAD-u su znatno ni\u017ee zbog obilja zaliha prirodnog plina, \u0161to je iznimno korisno s obzirom na trenutnu energetsku i geopoliti\u010dku nesigurnost.<\/p>\n Iako je SAD ovisan o stranim dobavlja\u010dima odre\u0111enih va\u017enih sirovina, ima bogatu ponudu ugljena, bakra, olova, \u017eeljeza, drva, boksita i urana, koji su svi neophodni za zelenu energetsku tranziciju.<\/p>\n SAD tako\u0111er ima koristi od toga \u0161to je doma\u0107in vode\u0107im svjetskim tehnolo\u0161kim tvrtkama, koje imaju bolji pristup financiranju u ranoj fazi i me\u0111unarodnim talentima, te \u0161to je ispred ve\u0107ine europskih zemalja u istra\u017eivanju i razvoju te podno\u0161enju patenata, \u0161to mu pru\u017ea ve\u0107u konkurentnu prednost.<\/p>\n Me\u0111utim, Europa sama sebi podme\u0107e nogu:<\/strong> prekomjerna regulacija i birokracija usporavaju rast produktivnosti, dok fragmentirana kapitalna tr\u017ei\u0161ta sprje\u010davaju u\u010dinkovito financiranje. Propisi koji se prote\u017eu od zakrivljenosti krastavaca do minimalnog promjera \u0161koljki ote\u017eavaju inovacije i ote\u017eavaju poslovanje u eurozoni u usporedbi s SAD-om. U “Doing Business” rang-listi Svjetske banke, EU gospodarstva ocjenjuju se bolje samo po dva pokazatelja u odnosu na SAD – u opskrbi elektri\u010dnom energijom i u me\u0111unarodnoj trgovini – i to samo s malom razlikom.<\/p>\n Posebno je te\u0161ko dobiti kredite u EU, \u0161to prije svega ote\u017eava rad start-up tvrtkama<\/strong>, a tvrtke se moraju suo\u010diti s razli\u010ditim zakonima i poreznim propisima pojedinih zemalja. Istovremeno, programi EU-a za poticanje gospodarskog razvoja su previ\u0161e slo\u017eeni, \u0161to dovodi do zastoja (npr. kod sredstava iz NGEU-a), i ne poti\u010du privatni sektor na pove\u0107anje investicijskih tro\u0161kova, kao \u0161to je slu\u010daj u SAD-u. Na kraju, politika i nacionalni interesi su blokirali napredak u stvaranju Kapitalne tr\u017ei\u0161ne unije (CMU), koja bi poticala prekograni\u010dno dijeljenje rizika, smanjila ovisnost o bankovnim financiranjima i pobolj\u0161ala alokaciju kapitala, \u0161to bi pak rezultiralo ve\u0107im gospodarskim rastom.<\/p>\n Na horizontu postoji (zelena) svjetla to\u010dka<\/strong>: EU preuzima vode\u0107u ulogu u zelenoj transformaciji. Gospodarstva eurozone imaju znatno ni\u017ee ukupne i per capita emisije CO2 od SAD-a. Tako\u0111er, \u0161to se ti\u010de trgovine ekolo\u0161kim proizvodima, EU je nedvojbeno preuzela vodstvo: samo Njema\u010dka nadma\u0161uje SAD u izvozu ekolo\u0161kih proizvoda, a 19 od 27 gospodarstava EU-a ima komparativnu prednost u trgovini ekolo\u0161kim proizvodima. S druge strane, SAD polako gubi tr\u017ei\u0161ne udjele, a njezina komparativna prednost u zelenoj tehnologiji se s vremenom pogor\u0161ava. Budu\u0107i da EU \u017eeli ubrzati svoju zelenu transformaciju i posti\u0107i neto nula emisija do 2050. godine, zelena ekonomija \u0107e stvoriti vi\u0161e radnih mjesta kako bi nadoknadila potencijalnu deindustrijalizaciju u sektorima koji opadaju.<\/p>\n Da bi se obnovila op\u0107a konkurentska prednost u odnosu na SAD, sljede\u0107i Europski parlament mora hitno ukloniti prepreke za ve\u0107i rast produktivnosti.<\/strong> Nakon izbora za Europski parlament u lipnju, najva\u017eniji prioriteti trebali bi biti: I) Smanjenje birokracije i prekomjerne regulacije, ii) Ponovno pokretanje napora za produbljivanje Kapitalne unije, iii) Prevladavanje izazova koji ometaju brzo i pravovremeno kori\u0161tenje sredstava EU-a, i iv) Promicanje ja\u010de europske industrijske politike kako bi se ubla\u017eila trka za subvencijama me\u0111u zemljama EU-a.<\/p>\n